Uskrs je katolički praznik koji se obilježava euharistijom, svečanim misama i liturgijama u svim crkvama. Euharistija ili pričest ili presveti oltarski sakrament. Blagdan se počinje obilježavati 40 dana ranije Velikim postom. Većina religijskih tradicija ima svoj post, a ovaj prije Uskrsa podsjeća vjernike da je Isus proveo 40 dana u pustinji bez hrane, pripremajući se za svoju misiju.
Postoji nekoliko stepena posta : uzimanje suhe hrane, zatim post na vodi, post na ulju i vinu i post na ribi. Katolici počinju postiti na Pepelnicu ili Pepeljavu srijedu. Vremenom, post je pojednostavljen pa katolici poste samo Pepelnicu i Veliki petak.
Uskrs se obilježava nedjeljom, jer je na taj dan Isus uskrsnuo. Bilo je različitih stavova o tome kada se obilježava ovaj dodađaj, ali se od 11. stoljeća slavi u razdoblju od marta do aprila a u prvu nedjelju iza punog mjeseca. Zadnja sedmica prije Uskrsa se zove Velika sedmica jer su to zadnji dani Isusova života u kojem se dogodilo slijedeće:
Cvijetna nedjelja ili Cvijetnica – Isus je ušao u Jeruzalem praćen vjernicima. Ponedjeljak – Isus očistio hram. Utorak – Isus odgovarao na pitanja jevrejskih učitelja. Srijeda – Juda je izdao Isusa. Veliki četvrtak – Posljednja večera i hapšenje Isusovo. Veliki petak – suđenje i raspeće Isusa na brdu Kalvarija, koje je poznato i kao Golgota. Velika subota – polaganje Isusova tijela u grob.
U subotu, prije Uskrsa, crkve se čiste i uređuju, kako bi se svečano dočekali vjernici. Kada osvane jutro, to je najveseliji dan za kršćane, jer je to dan kada je uskrsnuo Isus Krist. Pale se velika kandila i svijeće, da se pokaže da je velika svijetlost došla na ovaj svijet i najavila radosnu vijest.
Ovaj blagdan se slavi u proljeće, a to je vrijeme rađanja i novog života. Običaj je da se za Uskrs spremaju šarena jaja, što je inače bio običaj iz pretkršćanskog vremena. Šarena jaja znače buđenje novog života. U nekim zemljama je i uskršnji zec simbol Uskrsa i posebno je zanimljiv djeci. Obilježavanje vjerskih praznika je važan dio religijskog života svake zajednice. To je vrijeme kada se pravi predah od svakodnevnih obaveza i porodica je na okupu. Duh blagdana počiva na zajedništvu i snazi zajednice.
Pripadnicima katoličke vjeroispovijesti želimo sretne praznike, ispunjene radošću i srećom.
Pripremila nastavnica Mediha Biber.
