Danas se Međunarodni praznik rada kao državni praznik obilježava 1. maja u više od 80 zemalja svijeta na različite načine, često organiziranjem prigodnih kulturno-umjetničkih programa, ali i protestima kojima radnici upozoravaju na aktuelne probleme koji se tiču poštivanja prava radnika, postizanja pravednijih uvjeta rada i te na sve ostalo što je potrebno postići kako bi radnici mogli dostojanstveno živjeti od svoga rada
Međunarodni praznik rada ili Prvi maj jest praznik kojim pripadnici i simpatizeri radničkog pokreta iskazuju opću solidarnost radništva i obilježavaju sjećanje na dostignuća radničkog pokreta, odnosno žrtve koje su pripadnici radničkog pokreta podnijeli kako bi se izborili za veća radna prava
Prvi maj je proglašen međunarodnim praznikom rada sa namjerom obilježavanja sjećanja na demonstracije radničkog pokreta 1886.. godine, održane uChicagu.
Kao sjećanje na velike radničke demonstracije koje su se održale u Čikagu,maja 1886. godine, 1. maj je izabran kao datum kada se širom svijeta obilježava Međunarodni praznik rada.
Zamah prve industrijske revolucije i industijalizacije u 19. vijeku obilježio je nemilosrdno iskorištavanje radnika i radnica od strane vlasnika i poslodavaca. Male dnevnice, dnevni rad od 12 do čak 18 sati, iskorištavanje dječije radne snage i život na ivici egzistencije rezultirali su nizom štrajkova u kojima su se zahtijevali dostojniji uslovi rada i života. Najveći zamah radnički pokreti su doživjeli u zemlji koja je imala najbrže rastuću industriju – SAD.
Vrhunac se dogodio u Čikagu, maja 1886. godine, kada je na ulice izašla masa od oko 40.000 pripadnika radničkog pokreta ističući zahtjeve simbolizovane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Vlast je na demonstrante poslala jake policijske snage te je izbio žestoki sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je demonstranata uhvaćeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud.
Pripremila nastavnica Mediha Biber.
