Hrišćani imaju svoje praznike koje obilježavaju tokom godine. Postoje razlike u vremenu kada se obilježavaju, jer katolici prate gregorijanski a pravoslavci julijanski kalendar. Važan katolički /kršćanski praznik se obilježava 25. decembra. Ovaj praznik je u čast rođenja Isusa Krista/ Hrista. Četiri sedmice prije ovog praznika su pripremne i one se zovu Advent – dolazak. U tom periodu se čita Biblija i pjevaju se svečane adventske pjesme.
Advent je vrijeme pripreme kada se vjernici mole, nadaju i čekaju spasenje. Rođenje Isusa se obilježava na različite načine.
Važan dio božićnih običaja je sijanje božićnog žita. Najranije se sije 4. decembra. Žito se postavlja u ugao prostorije, na stol ili pod božićno drvce. Posred žita postavlja se jabuka ili jedna, dvije ili tri svijeće. Božićno žito čuva se do Nove godine.
Za badnjak se priprema specifična posna večera. Badnja jela posebna su skupina posnih jela. To mogu biti lješnjaci, orasi, med, mak, češnjak, jabuke, razne grahorice, repa, žitne kaše, tjestenina, riba, ulje. Badnji dan karakterizira nemrs i post, te uređivanje kuće i priprema za Božić. Prave se različite vrste jela, posebno kolači. Ovo je vrijeme darivanja, kada se svi raduju, posebno djeca.
Božićna se drvca ukrašavaju svijećama, ukrasima, kuglicama i slasticama.
Svim našim učenicima katoličke vjeroispovijesti kao i njihovim roditeljima želimo sretne predstojeće praznike, da ih provedu u radosti sa svojim članovima porodice!
Pripremila nastavnica Mediha Biber.
