Pravoslavni Božić
Ovaj blagdan pravoslavci obilježavaju 7.januara, jer prate julijanski kalendar. Julijanski kalendar je solarni, uspostavio ga je Gaj Julije Cezar i godina ima 354 dana i kraća je za 10 dana u odnosu na gregorijanski kalendar, po kome katolici slave Božić 25.decembra. Božić je blagdan u kome je porodica na okupu, u čast rođenja Isusa Krista. Vjernici Božić vide kao najradosniji kršćanski praznik koji se slavi tri dana. Simboli Božića kod pravoslavnih Srba su Badnjak i česnica. Božić je obiteljski blagdan i slavi se u kući i u crkvama.
Pod kuće se po tradiciji posipao slamom kako bi se dočarao skromni ambijent pećine u Betlehemu u kojoj se, po Bibliji, rodio Krist. Česnica, pogača od pšeničnog brašna bez kvasca u koju se stavlja novčić, mijesi se i lomi na Božić isključivo rukama na onoliko dijelova koliko ima ukućana. U česnicu se stavlja novčić od srebra ili zlata koji simbolizira dar novorođenom Kristu, a vjeruje se da sreća čeka onog u čijem komadu bude novčić.
U srpskoj pravoslavnoj tradiciji proslava Božića počinje postom 40 dana prije blagdana. Dan uoči Božića se zove Badnji dan i obično se u noći koja slijedi – Badnjoj noći, ne spava, nego se bdi u iščekivanju svečanog trenutka koji obilježava Kristovo rođenje.
Domaćin kuće nađe u šumi pogodno hrastovo ili cerovo drvo i odsiječe sa tri udarca sjekire. Zatim nađe i odlomi drenovu grančicu i sve zajedno prisloni uz svoju kuću. Običaj je da se poslije badnjak stavi na vatru da izgori. Za vrijeme večere se badnji kolač ne siječe nožem, već se lomi rukom. Ljudi se na Božić pozdravljaju sa “Hristos se rodi”, a odgovor je “Vaistinu se rodi”. Svima vama koji obilježavate Pravoslavni Božić želimo da ga provedete u radosti i veselju.
Pripremila nastavnica Mediha Biber.
