Obilježavanje Badnjaka i Božića

Share on facebook
Share on twitter
Share on email

24. decembra se obilježava  Badnji dan. Badnjakom se naziva dan uoči Božića. A ime mu dolazi od riječi “bdijeti”, jer se na Badnju veče bdije pobožno čekajući Kristovo rođenje. Badnji dan ili Badnjak je bogat božičnim običajima i folklornim sadržajima. Na Badnjak se ustaje rano, da se  na vrijeme, do zvuka večernjih zvona uspije sve u kući i  oko kuće počistiti i pripremiti obilje raznovrsne hrane i to nemrsne za badnju veče i mrsne za sutrašnji Božić. Naime, na Badnjak nema objeda, jer se posti do večeri, a jede se samo naveče, ali i tada samo nemrsnu hranu. Večera na Badnjak je posna, a izbor jela i pića po želji. Posebno napravljena  jela obilježena su kršćanskim simbolima, a blagovanje je pak isprepleteno božićnim nazdravljanjima. Glavno jelo je bakalar ili u nedostatku bakalara, neka druga vrsta ribe.U nekim krajevima se u kući peku dva različito ukrašena hjeba,  jedan za Badnjak, a drugi za Božić. U drugim krajevima se peče samo jedan hljeb koji na stolu treba biti od Badnjaka do Sveta tri kralja, a ovisno o pojedinim krajevima naziva se: česnica, litanja, božić, krsnica, križica i dr. što je veći tim bolje, jer je to znak obilja u idućoj godini. Posebna im je dužnost ujutru da  kući donesu “badnjak”, koji se prislanja uz zid kuće u blizini ulaznih vrata.Slama se unosila u kuću i prostirala po podu. Prije nego se započne sa večerom, domaćin unosi badnjak (panj) u kući čestitajući ukućanima, a oni mu zajednički uzvraćaju čestitke. Sve ide po tradicionalno ustaljenom ritualu,  koji je karakterističan za svaku pojedinu sredinu, a često i za pojedinu porodicu. Večeru je  potrebno završiti u predviđenom vremenu.  Poslije večere, neko vrijeme se sjedi i priča za stolom, a potom se najmlađi obično zapute prema crkvi na polnoćku, a stariji odlaze na počinak. Vrhunac badnjeg bdijenja jeste polnoćka-misa.

Božić je jedan od najvažnijih kršćanskih praznika  koji slavi rođenje Isusa Krista, sina Božjega, a sam njegov naziv zapravo je umanjenica od riječi Bog. Božić je praznik mira. U mnogim krajevima je običaj da se na taj dan ide na tri mise. Prva je polnoćka, druga je rana jutarnja, a zove se pastrica, zornica ili mala misa, i obično se na toj misi ide na pričest. Treća misa se zove poldanica ili vela misa. U osnovi praznika nalazi se učenje  o Kristovu rođenju.Uz božićne praznike su vezane i brojne božićne pjesme i popijevke.

Rimokatolici  i Protestanti  proslavljaju Božić  25.Decembra.

Simboli proslave Božića kod rimokatolika su jasle u kojima je, po predanju, Krist rođen, a jelka simbolizuje vječno zeleno drvo i adventni vijenac. Proslavu Božića katolici u BiH počeli su došašćem, odlazi se na ranojutarnje mise zornice, posti se i duhovno priprema za veliki blagdan. U novije se vrijeme izrađuju adventski vijenci s četiri svijeće, a na svaku se adventsku nedjelju pali jedna svijeća. Stavlja se i pšenica u tanjiriće, koja proklija, zazeleni se, te postaje božićni simbol u  porodičnim domovima. 

Najljepši Božić je onaj je onaj u kojem se dijeli zagrljaji i osmjesi, a ne očekuje se ništa zauzvrat.

SVIM VJERNICIMA KATOLIČKE I PROTESTANTSKE VJEROISPOVJESTI  ŽELIMO SRETAN I ČESTIT BOŽIĆ!

                                                                                   Pripremila: Selma Muratović

Novosti

Kutak za nastavnike

Opasnosti od mina

Danas, 08. 02.2024. godine, u našoj školi učenici petog jedan razreda su prisustvovali predavanju o minama. Učenici su se upoznali sa izgledom i vrstom  mina

Pročitaj više »