Sedamnaestog novembra 1965. UNESCO je proglasio 8. septembar Međunarodnim danom pismenosti. Ovaj praznik prvi put je obilježen 1967. godine. Cilj ovog datuma je da se istakne važnost pismenosti za pojedince, zajednice i društva. Svake godine na ovaj datum UNESCO podsjeća međunarodnu zajednicu na status pismenosti i obrazovanje odraslih na globalnom nivou. Ovaj datum se obilježava širom svijeta.
Približno 775 miliona odraslih ima problem s nedostatkom minimalne pismenosti; jedno od pet odraslih i dalje je nepismeno, a dvije trećine tog broja čine žene. 60,7 miliona djece ne pohađa školu a još mnogo njih je pohađa neredovno ili prekine školovanje.
Prema UNESCO-ovom “Izvještaju o globalnom praćenju obrazovanja za sve”, južna i jugozapadna Azija imaju najnižu stopu pismenosti za odrasle (58,6%), a prate ih supsaharska Afrika (59,7%) i arapske države (62,7%). Države s najnižom stopom pismenosti u svijetu jesu Burkina Faso (12,8%), Niger (14,4%) i Mali (19%). Ovaj izvještaj pokazuje povezanost između nepismenosti i izuzetno siromašnih država i povezanost između nepismenosti i predrasuda o ženama.
Jedna od tema koje se prezentuju za Međunarodni dan pismenosti je i Pismenost u digitalnom svijetu. Cilj ove teme je promišljanje o vrstama pismenosti koje su potrebne u digitalno posredovanom društvu te istraživanje efektivne politike i programa opismenjavanja u skladu s mogućnostima digitalnog svijeta.
Digitalna kompetencija u današnjem svijetu je jedna od osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje koje je odredila Evropska unija kako bi uspješno odgovorila izazovima razvoja društva znanja i svjetskoga tržišta. Nacionalni okvirni kurikulum za odgoj i obrazovanje definisan je na sljedeći način: Digitalna kompetencija – odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad, u ličnom i društvenomu životu te u komunikaciji. Ključni elementi su osnovne informacijsko-komunikacijske vještine i sposobnosti: upotreba računara za pronalaženje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje, prikazivanje i razmjenu informacija te razvijanje mreža putem interneta.
Sposobnosti koje uključuje digitalna pismenost ili digitalna kompetencija su:
– prepoznavanje potrebe za informacijom
– pronalaženje i prikupljanje informacija putem računara
– analiza i procjena informacija
– korištenje (pohranjivanje, stvaranje i prikazivanje) informacija putem računara
– objavljivanje i razmjena informacija putem interneta.
Ove sposobnosti uključuju poznavanje upotrebe informacijsko-komunikacijske tehnologije, ali i kritičko promišljanje o tome kako je najbolje iskoristiti u svom radu i u ličnom i društvenom životu.
