Svjetski dan borbe protiv pušenja
Pušenje – vodeća bolest ovisnosti
Brojne studije posljednjih desetljeća potvrdile su da konzumiranje duhana i duhanskih proizvoda, kao i izlaganje duhanskom dimu ili, tzv. pasivno pušenje znatno doprinose oboljevanju, invalidnosti i prijevremenom umiranju u svim starosnim skupinama, zbog čega se pušenje više ne smatra samo lošom navikom nego bolešću ovisnosti pod nazivom “sindrom ovisnosti o duhanu” .
Dokazane su posljedice pušenja na zdravlje pojedinca, stanovništva i zajednice u cijelini. Pušenje ne samo što uzrokuje mnoga oboljenja i invalidnost sa umanjenjem kvalitete i dužine života, uzrokuje svake godine više miliona smrti širom svijeta, zbog čega se pušenje s pravom naziva svjetskim ubicom broj 1.
Globalne činjenice o pušenju
- Svake godine širom svijeta pušenje ubija godišnje preko 6 miliona ljudi od čega preko 5 miliona pušača i oko 600 000 nepušača koji su tokom svog života bili izloženi pušenju od strane pušača u svojoj okolini. SZO procjenjuje da bi se do 2030. godine broj umrlih od posljedica pušenja mogao povećati na 8 miliona godišnje.
- Svakih šest sekundi jedna osoba umire od posljedica pušenja.
- Skoro 80% od milijardu pušača širom svijeta dolazi iz niže i srednje razvijenih zemalja.
- Potrošnja duhanskih proizvoda se povećala na globalnom planu, dok se smanjuje u razvijenim zemljama.
- Pušenje uzrokuje brojne troškove za pojedince, obitelji i zajednicu zbog prijevremene smrtnosti, oboljenja, invalidnosti i smanjene radne sposobnosti .
- Iako nadzor potrošnje duhanskih proizvoda predstavlja ključni mehanizam praćenja trendova pušenja kao bolesti ovisnosti u populacionim skupinama, samo 60 zemalja radi periodična ponavljanja istraživanja vezanih za pušenje, što predstavlja manje od polovine svjetske populacije.
- Ispod 11% svjetske populacije je zaštićeno efikasnim nacionalnim zakonodavstvima ali se bilježi porast broja ljudi zaštićenih od posljedica sekundarnog pušenja sa 354 miliona u 2008 godini do 739 miliona u 2010.
- Čak 19 zemalja i to većina razvijenih zemalja, što predstavlja 15% svjetske populacije je uvelo u nacionalna zakonodavstva slikovna upozorenja kojima se pokriva više od polovine vanjskih pakovanja( vanjske strane kutija cigareta) duhanskih proizvoda. Ukupno 42 zemlje, što predstavlja 42% svjetske populacije uvelo je obavezno postavljanje slikovnih upozorenja na vanjska pakovanja duhanskih proizvoda
- Povećanje poreza na duhanske proizvode sa povećanjem cijena do 10 % umanjuje prevalencu pušenja za oko 4% u razvijenim zemljama i oko 8% u nerazvijenim zemljama.
- Samo 27 zemalja, što predstavlja manje od 8% svjetske populacije, ima porez na duhanske proizvode iznad 75% prodajne cijene.
Zabrana reklamiranja, promocije i sponzorstva duhanskih proizvoda smanjuje pušenje
Zabrana reklamiranja, promocije i sponzorstva duhanske industrije sigurno smanjuje potrošnju duhanskih proizvoda.
- Kompletna zabrana reklamiranja, promocije i sponzorstva duhanske industrije smanjuje pušenje u prosjeku za 7%, dok se u nekim zemljama bilježi pad prevalence pušenja i do 16%.
- Samo 19 zemalja, što predstavlja 6% svjetske populacije je uvelo kompletnu zabranu reklamiranja, promocije i sponzorstva duhanske industrije.
- Čak 38% zemalja ima minimalne ili nikakve zabrane reklamiranja, promocije i sponzorstva industrije duhana.
Svaki oblik izloženosti duhanskom dimu opasan po zdravlje
Aktivno pušenje predstavlja voljni akt pušača koji u toku pušenja u svoj organizam unosi duhanski dim dok pasivno pušenje poznato još kao sekundarno pušenje predstavlja nevoljni ili neželjeni oblik izloženosti duhanskom dimu u svom okruženju od strane drugih pušača.
Štetne posljedice pušenja su povezane sa djelovanjem sastojaka duhanskog dima, koji su prisutni i kod aktivnog a još više kod pasivnog pušenja. Duhanski dim sadrži preko 4000 različitih hemijskih sastojaka, od kojih su najpoznatiji :
- nikotin koji izaziva ovisnost, djelujući preko transmitera i receptora u mozgu dovodi do ovisnost podjednako jakoj kao kod droga, zbog čega je odvikavanje teško, sa brojnim simptomima i zahtjeva stručan nadzor i pomoć,
- katran kojeg povezuju sa nastankom različitih vrsta raka
- iritansi koji dovode do pojačanog stvaranja sluzi, oštećenja funkcije pluća, učestalih infekcija i ponavljanja napada astme,
- ugljični monoksid koji smanjuje snabdijevanje organizma sa kisikom i utičenaaterosklerotične promjene i ubrzava oboljenja srca i krvnih sudova.
Posljedice pušenja po zdravlje
- Povećanjem godina pušačkog staža, za 30-40% se povećavaju šanse za nastanak niza oboljenja kao što su: bolesti srca i krvnih sudova, posebno angina pectoris, srčani i moždani udar, te promjene na perifernoj cirkulaciji. Posljedica pušenja su upalne promjene na sluzokoži disajnih organa sa učestalim bronhitisom i upalama pluća, ždrijela, grla. Također, pušenje se povezuje sa nastankom raka bronha, pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, ždrijela, jednjaka, bubrega, mokraćnog mjehura i gušterače.
- Ne smije se zanemariti činjenica da izloženost duhanskom dimu od strane drugih pušača uzrokuje štetne posljedice po zdravlje, povećanjem rizika za nastanak bolesti srca i krvnih sudova, te raka bronha i pluća. Također, duhanski dim je štetan po zdravlje i na radnom mjestu. Po nekim istraživanjima sastojci iz duhanskog dima čine organizam osjetljivijim na djelovanje nekih substanci vezanih za određena zanimanja (npr., Izloženost azbestu, arsenu, niklu, izvorima zračenja, patogeni organizmi) i uvećavaju rizik za nastanak raka .
Više o Svjetskom danu pušenja pogledaj ovdje
“Aktivnost je obavljena u okviru implementacije Certifikacijskog mehanizma koji škola sprovodi u sklopi projekta ‘Misli o prirodi!’ koji, uz finansijsku podršku Švedske, provodi Centar za promociju civilnog društva”.
