Prema Bibliji Isusa je rodila Marija, u gradu Betlehemu. Car August zapovjedio je popisivanje stanovništva te su Josip, njen zaručnik i Marija krenuli na put. Zbog gužvi nisu našli mjesto u svratištima te su na kraju završili u staji, okruženi domaćim životinjama, gdje se Isus i rodio. Anđeli su pastirima dojavili vijest o Isusovu rođenju te su prvi vidjeli dijete.Prizor u brojnim prikazima i umjetničkim djelima uključuje svetu obitelj, tri kralja (mudraca) Baltazara, Melkiora i Gašpara, koji su Isusu donijeli darove – zlato, tamjan i smirnu. Često se prave i jaslice, koje uključuju figurice navedenih osoba, zajedno sa životinjama i stajom. Prve je jaslice napravio sveti Franjo Asiški 1223. godine u prirodnoj veličini. Priprema za Božić počinjala je došačešćem. U to se vrijeme odlazilo na ranojutarnje mise zornica , postilo se i duhovno pripremalo za veliki blagdan. U novije se vrijeme proširio običaj izrade adventskog vijenca s četiri svijeće, a na svaku bi se adventsku nedjelju palila jedna svijeća.
Ime Badnjaka povezano je s riječju “bdjeti” (stsl bad) budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog samog običaja bdjenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Na sam su se Badnjak ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićno jelo, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru, budući da se na Badnjak posti. Uglavnom se jela riba, često bakalar, pekao kruh koji bi bio na stolu sve do blagdana Sveta tri kralja.
Nakon večere odlazilo bi se na tradicionalnu misu, tzv. Polnoćku, na kojoj bi se dočekao Božić. Na Božić se često odlazilo na tri mise, za početak na polnoćku na sam Božić, zatim na ranojutarnju misu zornicu, tzv. malu misu gdje se obično pričešćivalo, a na poldanicu ili velu misu odlazilo se po danu. Na mise su djevojke često odlazile u različitim svečanim haljinama. Žene su dan prije pripremile bogati božićni jelovnik, a ručak je bio svečan i bogat te je za stolom okupljao cijelu obitelj. Jelo sevoće, povrće, meso, razne pečenke, hljeb, hladetina , peciva i brojna druga jela. Poslije ručka odlazilo se čestitati rodbini i prijateljima, a potom ostalim mještanima. Čestitanje se činilo pjevajući tradicionalne božićne pjesme.
Božićna se drvca ukrašavaju svijećama, ukrasima, kuglicama i slasticama. Popularne su i tzv. lampice, malene raznobojne svjetiljke upravljane električnom strujom. Na vrhu božićnog drvca, najčešće jele , a katkad i bora ili smreke , postavlja se zvijezda repatica ili anđeo. Isprva su se drvca kitila prirodnim ukrasima – najčešće voćem i ručno izrađenim ukrasima.
Svim pripadnicima katoličke vjeroispovijesti želimo sretne praznike, uz želju da ovaj blagdan proslave s radošću, u zdravlju i miru!
Pripremila nastavnica Mediha Biber.
