Eko projekat “Misli o prirodi!” 15

Share on facebook
Share on twitter
Share on email

Svjetski dan borbe protiv pušenja

Pušenje – vodeća bolest ovisnosti

Brojne  studije  posljednjih desetljeća potvrdile su da konzumiranje duhana i duhanskih proizvoda, kao i izlaganje duhanskom dimu ili, tzv. pasivno pušenje znatno doprinose oboljevanju, invalidnosti i prijevremenom umiranju u svim starosnim skupinama, zbog čega se pušenje više ne smatra samo lošom navikom nego bolešću ovisnosti pod nazivom “sindrom ovisnosti o duhanu” .

Dokazane su  posljedice pušenja na zdravlje pojedinca, stanovništva i zajednice u cijelini. Pušenje ne samo što uzrokuje mnoga oboljenja i invalidnost sa umanjenjem kvalitete i dužine života, uzrokuje svake godine više miliona smrti širom svijeta, zbog čega se pušenje  s pravom naziva svjetskim ubicom  broj 1.

Globalne činjenice  o pušenju

  • Svake godine širom svijeta pušenje ubija godišnje preko 6 miliona ljudi od čega preko 5 miliona pušača i oko 600 000 nepušača koji su tokom svog života bili izloženi pušenju od strane pušača u svojoj okolini. SZO procjenjuje da bi se do 2030. godine broj umrlih od posljedica pušenja mogao povećati na 8 miliona godišnje.
  • Svakih šest sekundi jedna osoba umire od posljedica pušenja.
  • Skoro  80% od milijardu pušača širom svijeta dolazi iz niže i srednje razvijenih zemalja.
  • Potrošnja duhanskih proizvoda se povećala na globalnom planu, dok se smanjuje u razvijenim zemljama.
  • Pušenje uzrokuje brojne troškove za pojedince, obitelji i zajednicu zbog prijevremene smrtnosti, oboljenja, invalidnosti i smanjene radne sposobnosti .
  • Iako nadzor potrošnje duhanskih proizvoda predstavlja ključni mehanizam praćenja trendova pušenja kao bolesti ovisnosti u populacionim skupinama, samo 60 zemalja radi periodična ponavljanja istraživanja vezanih za pušenje, što predstavlja manje od polovine svjetske populacije.
  • Ispod  11% svjetske populacije je zaštićeno efikasnim nacionalnim zakonodavstvima ali se bilježi porast broja ljudi zaštićenih od posljedica sekundarnog pušenja sa 354 miliona u 2008 godini do 739 miliona u 2010.
  • Čak  19 zemalja i to većina razvijenih zemalja, što predstavlja 15% svjetske populacije je uvelo u nacionalna zakonodavstva slikovna upozorenja kojima se pokriva više od polovine  vanjskih pakovanja( vanjske strane kutija cigareta)  duhanskih proizvoda. Ukupno 42 zemlje, što predstavlja 42% svjetske populacije uvelo je obavezno postavljanje slikovnih upozorenja na vanjska pakovanja duhanskih proizvoda
  • Povećanje poreza na duhanske proizvode sa povećanjem  cijena do 10 %  umanjuje prevalencu pušenja za oko  4% u razvijenim zemljama i oko  8% u nerazvijenim zemljama.
  • Samo  27  zemalja, što predstavlja manje od  8% svjetske populacije, ima porez na duhanske proizvode iznad  75% prodajne cijene.

Zabrana reklamiranja, promocije i sponzorstva duhanskih proizvoda smanjuje pušenje

Zabrana reklamiranja, promocije i sponzorstva duhanske industrije  sigurno smanjuje potrošnju duhanskih proizvoda.

  • Kompletna zabrana reklamiranja, promocije i sponzorstva duhanske industrije smanjuje pušenje u prosjeku za 7%, dok se u nekim zemljama bilježi pad prevalence pušenja i do 16%.
  • Samo 19 zemalja, što predstavlja 6% svjetske populacije je uvelo kompletnu zabranu reklamiranja, promocije i sponzorstva duhanske industrije.
  • Čak 38% zemalja ima minimalne ili nikakve zabrane  reklamiranja, promocije i  sponzorstva industrije duhana.

Svaki oblik izloženosti duhanskom dimu opasan po zdravlje

Aktivno pušenje predstavlja voljni akt pušača koji u toku pušenja u svoj organizam unosi duhanski dim dok  pasivno pušenje poznato još kao sekundarno pušenje predstavlja nevoljni  ili neželjeni oblik izloženosti duhanskom dimu u svom okruženju od strane drugih pušača.

Štetne posljedice pušenja su povezane sa djelovanjem sastojaka duhanskog dima, koji su prisutni i kod aktivnog a još više kod pasivnog pušenja. Duhanski dim sadrži preko 4000 različitih hemijskih sastojaka, od kojih su najpoznatiji :

  • nikotin koji izaziva ovisnost, djelujući preko transmitera i receptora  u mozgu dovodi do ovisnost podjednako jakoj kao kod droga, zbog čega je odvikavanje teško, sa brojnim simptomima i zahtjeva stručan nadzor i pomoć,
  • katran kojeg povezuju sa nastankom različitih vrsta raka
  • iritansi koji dovode do pojačanog stvaranja sluzi, oštećenja funkcije pluća, učestalih infekcija i ponavljanja napada astme,
  • ugljični monoksid koji smanjuje snabdijevanje organizma sa kisikom i utičenaaterosklerotične promjene i ubrzava oboljenja srca i krvnih sudova.

Posljedice pušenja po zdravlje

  • Povećanjem godina pušačkog staža, za 30-40%  se povećavaju šanse za nastanak niza oboljenja kao što su: bolesti srca i krvnih sudova, posebno angina pectoris, srčani i moždani udar, te promjene na perifernoj cirkulaciji. Posljedica pušenja su upalne promjene na sluzokoži disajnih organa sa učestalim bronhitisom i upalama pluća, ždrijela, grla. Također, pušenje se povezuje sa nastankom raka bronha, pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, ždrijela, jednjaka, bubrega, mokraćnog mjehura i gušterače.
  • Ne smije se zanemariti činjenica da  izloženost duhanskom dimu od strane drugih pušača uzrokuje štetne posljedice po zdravlje, povećanjem rizika za nastanak  bolesti srca i krvnih sudova, te raka bronha i pluća. Također, duhanski dim je štetan po zdravlje i na radnom mjestu. Po nekim istraživanjima sastojci iz duhanskog dima čine organizam osjetljivijim na djelovanje nekih  substanci vezanih za određena zanimanja (npr., Izloženost azbestu, arsenu, niklu, izvorima zračenja, patogeni organizmi) i uvećavaju rizik za nastanak raka .

Više o Svjetskom danu pušenja pogledaj ovdje

“Aktivnost je obavljena u okviru implementacije Certifikacijskog mehanizma koji škola sprovodi u sklopi projekta ‘Misli o prirodi!’ koji, uz finansijsku podršku Švedske, provodi Centar za promociju civilnog društva”.

Novosti